Prema novom klimatskom izvještaju Hrvatska na 45. mjestu od 67 zemalja
Klimatski izvještaj Climate Change Performance Index (CCPI) objavljuje se na godišnjoj razini od 2005. godine i služi kao neovisni alat za praćenje uspješnosti zemalja u ublažavanju klimatskih promjena. CCPI zadnjih 20 godina koristi povećanju transparentnosti u nacionalnoj i međunarodnoj klimatskoj politici kroz usporedbu performansi na temelju klimatskih čimbenika za 63 zemlje i zemlje EU članica.
Budući da promatrane zemlje zajedno čine preko 90% globalnih emisija stakleničkih plinova, objavljeni rezultati značajni su za praćenje trenutnog stanja i bitnih trendova u sektoru klime i energetike.
U studenom ove godine objavljen je najnoviji klimatski izvještaj Climate Change Performance Index (CCPI) 2026, u kojem je vidljivo da nijedna država ne postiže vrlo visoku ocjenu u svim kategorijama. Naime, prva tri mjesta na ljestvici su prazna, što dobro odražava izazove sa kojima se Europska Unija i ostatak svijeta suočava u borbi protiv negativnog učinka klimatskih promjena.
Prema izvješću, prošle godine dodano je više od 580 GW novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, ponajprije solarnih elektrana, no to još ne zadovoljava cilj utrostručenja do 2030. godine. Najbolje rezultate ostvarile su Norveška, Danska i Švedska, dok su Južna Afrika, Iran i Alžir na dnu. Prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA), za postizanje ciljeva potrebna je godišnja stopa rasta kapaciteta iznad 16,6 posto.
Danska na 4. mjestu ostaje najviše rangirana država, slijede je Ujedinjeno Kraljevstvo (5. mjesto), Maroko (6. mjesto) i Čile (7. mjesto). U skupini G20 samo je Ujedinjeno Kraljevstvo među visoko ocijenjenim zemljama, dok SAD (65. mjesto), Rusija (64. mjesto) i Saudijska Arabija (67. mjesto) ostaju na dnu ljestvice. Europska unija pala je na 20. mjesto i primila srednju ocjenu. Izvješće naglašava da države G20 nose posebnu odgovornost jer stvaraju više od 75 posto svjetskih emisija.
Republika Hrvatska se na ovogodišnjoj ljestvici nalazi na 45. mjestu, što označava pad za pet mjesta u usporedbi s prošlogodišnjim 40. mjestom. Po pojedinim kategorijama RH postiže srednju ocjenu pri obnovljivim izvorima energije, te niske ocjene pri emisijama stakleničkih plinova, potrošnji energije i klimatskoj politici.
Hrvatska već dugi niz godina radi na provođenju energetskih i klimatskih zakonodavnih direktiva na europskoj razini, a nacionalne strategije usmjerene su prema usklađivanju sa EU klimatskim ciljevima. Praćenjem paketa „Spremni za 55“, Hrvatska je dala razmjeran doprinos zajedničkom EU cilju o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 55 % do 2030. u odnosu na 1990. godinu. Dugoročni hrvatski cilj, kao i cilj EU-a je postaviti se na putanju postizanja klimatske neto neutralnosti do 2050.
U zadnjem desetljeću, svjedoci smo sve agresivnijih promjena vremena uz rastuće ekstreme, često praćene i elementarnim nepogodama koje uzrokuju značajne ekonomske i ljudske štete. Rezultati pokazuju kako su ekonomske štete u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2021. veće od 3 milijarde EUR, a najveći udio čine rizici suša i poplava. Samo u poljoprivredi štete u razdoblju od 2013. do 2019. godine iznosile su 1,2 milijarde EUR. Najveći udio ekonomskih šteta odnosi se na tuču i sušu, dok su u 2019. godini najzastupljenije štete uzrokovane tučom i olujom.
Ovogodišnji rezultati CCPI izvješća daju nam do znanja da prostor za napredak postoji i da je nužan dodatan politički i gospodarski angažman kako bi strateške mjere u Hrvatskoj bile provedene i kako bi mlađim naraštajima mogli osigurati budućnost kakvu zaslužuju.
Izvor:
https://ccpi.org/
https://hrcak.srce.hr/file/441886?utm_