Projekt KLIMAP – Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u gospodarenju vodnim resursima razvijene primjenom računalnog modeliranja i umjetne inteligencije
Projekt KLIMAP adresira rastući problem nedostatka integrirane prilagodbe klimatskim promjenama u hrvatskim obalnim i kontinentalnim regijama. Kroz primijenjena istraživanja razvijaju se napredni numerički modeli i sustavi ranog upozorenja za upravljanje poplavnim rizicima (otvoreni vodotoci, urbane obalne poplave) te optimizaciju analiza javnozdravstvenih rizika kontaminacije vode, detekciju gubitaka u vodovodnim mrežama te procjenu socio-ekonomskih utjecaja klimatskih ekstrema. Rezultati se transformiraju u konkretne mjere prilagodbe i protokole za praktičnu implementaciju.
Projektom se razvijaju konkretni alati za povećanje otpornosti lokalnih zajednica na klimatske ekstreme kroz tri međusobno povezane komponente. Numerički modeli omogućavaju precizno planiranje infrastrukturnih investicija na temelju klimatskih projekcija za povratne periode od 50, 100 i 1000 godina, čime se osigurava dugoročna otpornost investicija. Sustavi ranog upozoravanja kombiniraju real-time mjerenja s predikcijskim modelima omogućavajući pravovremenu prognozu poplavnih događaja. Primijenjena istraživanja provode se na tri pilot lokacije u PGŽ, Istarskoj županiji i Splitu.
Projekt obuhvaća istraživanja koja adresiraju 4 ranjiva sektora definirana nacionalnom Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (NN 46/2020):
- Vodni resursi: Projekt razvija napredne hidrauličke modele za simulaciju urbanih poplava, optimizaciju sustava odvodnje i upravljanje oborinskim vodama. Poseban fokus je na rješavanju problema smanjenja vodnih zaliha kroz detekciju gubitaka u vodoopskrbnim sustavima te zaštitu vodonosnika od kontaminacije tijekom poplavnih događaja.
- Zdravlje: Istraživanje obuhvaća analizu javnozdravstvenih rizika povezanih s poplavama, uključujući kontaminaciju pitke vode, širenje vektorskih bolesti i zdravstvene posljedice toplinskog stresa. Razvijaju se protokoli za brzi javnozdravstveni odgovor tijekom i nakon ekstremnih vremenskih događaja.
- Energetika: Projekt analizira ranjivost energetske infrastrukture na poplave i ekstremne oborine, s fokusom na zaštitu kritičnih energetskih postrojenja. Modeli omogućavaju optimalno planiranje lokacija energetske infrastrukture izvan zona visokog rizika.
- Turizam: S obzirom na važnost turizma za priobalna područja, projekt razvija mjere za zaštitu turističke infrastrukture od poplava mora i ekstremnih oborina, čime se osigurava dugoročna održivost turističkog sektora u uvjetima klimatskih promjena.
Istarska županija koordinira aktivnost koja obuhvaća inicijative za podizanje znanja, razumijevanja i podrške javnosti o važnosti prilagodbe klimatskim promjenama te aktivnosti koje osiguravaju dostupnost podataka i projektnih rezultata. Za stručnu i širu javnost organizirat će se panel i okrugli stol na području Istarske županije gdje će biti predstavljene aktivnosti i rezultati projekta.
Projekt je sufinanciran u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. u okviru poziva „Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima“.
PARTNERI:
- Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci (vodeći partner)
- Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
- Istarska županija
- Primorsko-goranska županija
- Grad Split
TRAJANJE: 01.02.2026. – 31.01.2029. (36 mjeseci)
FINANCIRANJE: Ukupna vrijednost projekta je 550.490,61 eura, od čega je 467.916,99 eura (85%) financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 82.573,62 eura (15%) su vlastita sredstva partnera. Vrijednost projekta za Istarsku županiju je 47.555,89 eura (40.422,50 eura bespovratna sredstva).